Svećeništvo i redovništvo

Obred svećeničkog ređenja

2014.5.8.Ređenje.01

Budući da danas u našoj redovničkoj i župnoj zajednica slavi ređenje jednog našeg brata odlučio sam kratko prikazati obred svećeničkog ređenja. Želja mi je da doprinesem boljem razumijevanju simbolike samog obreda i na taj način približim važnost sakramenta svećeničkog reda za zajednicu. Prikazat ću samu strukturu obreda i pojedine dijelove, a na pomoć će mi biti članak prof. Žižića 'Slike svećeništva u obredu ređenja prezbitera'.

Opširnije:Obred svećeničkog ređenja

Redovnik, čovjek Božje sutrašnjice, već danas

 2014.01.26.Redovnik.sutrašnjica.01

Stojim pred ogledalom. Gledam čovjeka nasuprot sebe. Oči mi otkrivaju da mi je taj čovjek poznat, ali da ga ipak ne poznajem. Pokušavam zaviriti u njegovu nutrinu. Vidim da mi nešto skriva, ali da je voljan otkriti mi svoju tajnu. I napokon, poznati neznanac reče razgovijetno i odlučno: To sam ja!

Opširnije:Redovnik, čovjek Božje sutrašnjice, već danas

Dominikanac, brat suradnik, majstor orguljaš

2014.1.21.Gabrijel.01

Nakon što sam pisao tko su braća suradnici i kako se postaje brat suradnik, ideja je bila dalje pisati o braći suradnicima koji su obilježili naš Red i uzdignuti na čast oltara. No, kako to uvijek biva, koncepcija se mijenja iz trena u tren. Razmišljajući o danu kada sam primio dominikanski habit a koji mi je obukao brat suradnik fr. Gabrijel, odlučio sam malo promjeniti koncepciju i pisati o njemu.

Opširnije:Dominikanac, brat suradnik, majstor orguljaš

Dominikanska zvanja

2013-11-13-zvanja

Kako se postaje dominikancem?

2013-04-20 Novicijat 0

U slijedećim recima pokušati ćemo ukratko odgovoriti na pitanja kako se postaje dominikancem i kako izgleda proces postajanja redovnikom i što se očekuje od osobe koja osjeća redovnički poziv, te razmišlja pristupiti našoj redovničkoj zajednici.

Opširnije:Kako se postaje dominikancem?

Jeste li znali da možete biti redovnik, a ne biti svećenik?

U PRVOME NASTAVKU SAZNALI SMO ŠTO SU TO BRAĆA SURADNICI, A SADA U NOVOME NASTAVKU SAZNAJTE KAKO SE POSTAJE I KAKVE PERSPEKTIVE OČEKUJU BRATA SURADNIKA U DOMINIKANSKOME REDU  

2013-05-11 Braća suradnici 0b

Jeste li znali da možete postati u punom smislu redovnikom, te predano i potpuno služiti Bogu iako nemate poziv za svećenika? U ovome tekstu nađite odgovor i saznajte što je to brat suradnik!

Opširnije:Jeste li znali da možete biti redovnik, a ne biti svećenik?

Redovništvo po konstituciji Lumen gentium

2013-05-17-Redovništvo-LG-00

Na II. vatikanskom saboru se obnavljalo i preispitivalo sve, počevši od liturgije, pojma spasenja, naroda Božjeg, kršćanskom odgoju, poslanju i odgoju svećenika itd. Tako su se saborski oci dotakli i redovnika, i to u dogmatskoj konstituciji o Crkvi 'Lumen gentium' (21. studenog 1964.). Šesto poglavlje konstitucije 'Lumen gentium' koje govori o redovnicima smješteno je iza poglavlja o općem pozivu na svetost što nije slučajnost, nego svijestan teološki izbor. Neki saborski oci htjeli su ograničiti poziv na svetost samo na redovnike, jer se redovništvo tradicionalno nazivalo staležom posvećenog života. No napredak u shvaćanju pozvanosti na svetost života tijekom II Vatikanskog sabora očitovao se u ovom konačnom rasporedu poglavlja koje poručuje kako su svi kršćani pozvani na svetost života u Isusu Kristu. U ovo tekstu postavio sam pitanja o temeljima postojanja redovništva; o redovničkoj karizmi; o položaju redovnika u Crkvi te o smislu zavjetovanja kao sakramenta egzistencije na osnovu dogmatske konstitucije 'Lumen gentium'.

Opširnije:Redovništvo po konstituciji Lumen gentium

O redovničkim zavjetima - kratak osvrt na 'Perfectae Caritatis' - Dio I.

2013-04-10 O zavjetima 1Od početaka Crkve redovništvo, odnosno posvećeni život je jedan, može se reći vrlo često i presudan, element u Crkvi.  Na takav način života odlučivali su se oni muževi i žene koji su u njemu vidjeli put kojim će na najizvrsniji način nasljedovati Krista, zavjetujući se javno na vršenje njegovih evanđeoskih savjeta. Danas je to redovništvo u mnogo čemu u razdoblju i krize i preobrazbe, i tomu je tako još od kad su na II. Vatikanskom koncilu date osnove i smjernice za njegovu obnovu, kako bi redovništvo dalo svoj doprinos današnjem svijetu svjedočeći primjerom i riječju evanđelje i šireći kraljevstvo Božje. No, koliko se u tome učinilo u ovom razdoblju, i koliko smo doista shvatili koncilsku poruku?

 

Mnogi vole istaći kako je II. Vatikanski koncil imao za cilj posadašnjenje i osuvremenjenje Crkve, no, kad se malo bolje zamislimo nad tim, nužno nam se nameće pitanje može li Crkva biti suvremena danas ili je pozvana na stalnu suvremenost, upravo kao što je i Krist isti – jučer, danas i sutra? U čemu se sastojala i sastoji ta ideja suvremenosti i posadašnjenja? Je li se ona odnosila na to da budemo u svijetu, a ne budemo od svijeta (usp. Iv 15,19), ili da se posvjetovnjačimo?

Opširnije:O redovničkim zavjetima - kratak osvrt na 'Perfectae Caritatis' - Dio I.

O redovničkim zavjetima - kratak osvrt na 'Perfectae Caritatis' - Dio II.

ZAVJET ČISTOĆE

 

2013-041-17 redovničkim zavjetika II 1
Čistoća „na poseban način oslobađa čovjekovo srce (usp. 1 Kor 7,32-35), da se rasplamsa većom ljubavlju prema Bogu i prema svim ljudima.“  Da bi se, naime, moglo dati Bogu i drugima, mora se imati, a da bi se imalo, moramo biti slobodni za darivanje. Moramo se odvezati od jednoga ili jedne kako bismo bili raspoloživi za mnoge, da bismo bili posrednici preko kojih će Božja ljubav biti djelotvorna u životima što većeg broja naše braće i sestara.

 

Zavjet čistoće je „izvanredan dar milosti“ , a ne naš trud ili napor, iako taj trud i napor moraju postojati. Redovnik i redovnica moraju biti svjesni za koga su „zaručeni“, tko je onaj Izabranik poradi kojeg ostaviše i kuće, i polja, i žene, i djecu (usp. Mt 27,29), jer tek u toj svijesti oni svakog dana mogu izreći brojna „ne“ budući da su za cijelu vječnost izrekli ono „da“. Biti osoba posvećenog života znači upravo to – biti posvećen svome Bogu da bi se živjelo za svakog čovjeka.

 

Opširnije:O redovničkim zavjetima - kratak osvrt na 'Perfectae Caritatis' - Dio II.

O redovničkim zavjetima - kratak osvrt na 'Perfectae caritatis' - Dio III.

ZAVJET SIROMAŠTVA

 

2013-04-28 Siromaštvo 0

U narodnoj mudrosti postoji tvrdnja o dvije vrste prosjaka – onima od potrebe i onima od zanata. Na tragu toga moglo bi se i redovnicima postaviti pitanje jesu li oni siromašni od potrebe ili od zanata, odnosno što čini njihovu potrebu i njihov „zanat“? Ako nas Bog poziva na njegovu njivu, dok se polja bjelasaju za žetvu (usp. Iv 4,35), vjerujem da nam je svima jasno kako je teško uzeti srp u ruke ako su nam one već pune svakovrsnog blaga, kao i da se od nas ne može očekivati da žanjemo ukoliko su nam srca usaljena (usp. Iz 6,10), a želudci puni. Zato je siromaštvo za redovnika nužda i prijeka potreba, ukoliko želi biti pravi redovnik. „Perfectae caritatis“ govori o „dragovoljnom siromaštvu poradi nasljedovanja Krista – jer je ono njegov znak, a danas se osobito cijeni“  i upućuje redovnike da ga „brižljivo njeguju i, ako je potrebno, neka ga izraze u novim oblicima“.

Opširnije:O redovničkim zavjetima - kratak osvrt na 'Perfectae caritatis' - Dio III.

O redovničkim zavjetima - kratak osvrt na 'Perfectae caritatis' - Dio IV.

ZAVJET POSLUŠNOSTI

 

2013-05-10 Poslušnost 1Od tri evanđeoska zavjeta, zavjet poslušnosti je taj koji daje čvrstoću redovničkom životu i u kojem svoju osnovu imaju i zavjet čistoće i zavjet siromaštva. Naime, „po zavjetu poslušnosti redovnici prinose Bogu kao žrtvu samih sebe potpuno posvećenje vlastite volje i time se stalnije i sigurnije sjedinjuju s božanskom spasiteljskom voljom“ .

 

Vlastita volja je ta koja treba biti predana u Očeve ruke kako bi se živjelo poslušnost, ali i čistoću i siromaštvo. Netko će reći da je to nasilje nad slobodom. Ne. Upravo to i jest sloboda. Sloboda je biti Božji, biti ono za što smo stvoreni, a ako je tako i ako smo pozvani na redovnički život, nije li onda najveća sloboda izreći svoje „da“ na taj poziv – „da“ koje onda podrazumijeva sve što redovništvo i redovnički život jest?

 

U životu svakog čovjeka sve se svodi na izbor između dvije rečenice – 'Ne ću služiti.' ili 'Oče, ne moja volja, nego tvoja neka bude.'(usp. Lk 22,42). Redovnik uzima ovu drugu rečenicu i nastoji je uz pomoć tog istog Oca živjeti u punini. Kad je pak tome tako, onda nema nikakve njegove volje koja nije volja Očeva i nikakve njegove slobode, a koja ne bi bila - bivajući mimo Očeve volje – ropstvo.

Opširnije:O redovničkim zavjetima - kratak osvrt na 'Perfectae caritatis' - Dio IV.