Red propovjednika

Sveti Martin de Porres - zaštitnik braće suradnika

Sveti Martin de Porres rođen je 1579. u Limi, današnjem glavnom gradu Perua. Bio je svjedok bolno poniženoga crnačkog pučanstva u Novome svijetu. Njegov ga otac, španjolski vitez i aristokrat Juan de Porres, isprva nije htio priznati, jer mu je majka – Ana Velasquez bila bivša robinja afričkoga porijekla.

Opširnije:Sveti Martin de Porres - zaštitnik braće suradnika

Apostolski žar svetog Dominika

sveti dominik 2017

Izazov istine u Šibeniku i Zadru

2016.12.19. šibenik i zadar 8

 

Nakon uspješno odrađene promocije u Zagrebu 11. prosinca sve naše misli bili su usmjerena prema Šibeniku i Zadru. Zašto Šibenik, zašto Zadar? Kada smo razmišljali gdje bi mogli predstaviti novi broj našega glasila, odlučili smo se na gradove gdje su nekad bili prisutni dominikanci, a sada ih više nažalost tamo nema. Šibenik i Zadar su gradovi gdje su dominikanci boravili i ostavili svoj veliki trag u tim gradovima.

Opširnije:Izazov istine u Šibeniku i Zadru

Dominikanske misije

2016.10.29. dominican mission2

Prošle nedjelje bila je tzv. misijska nedjelja, dan na koji se posebno prisjećamo i molimo za katoličke misionare i misionarke diljem svijeta. Prva asocijacija na riječ misije kod većine ljudi je kontinent Afrika, ali zapravo misije se odvijaju po cijelom svijetu počevši od našeg podneblja pa do dalekih južnih krajeva. Svoj doprinos u misijama dali su svakako i dominikanci.

 

Opširnije:Dominikanske misije

S Crkvom, u Crkvi i za Crkvu – III. dio

2016.05.20.Congar.01

Ekleziologija i ekumenizam po Yvesu kardinalu Congaru

 

Uloga laika u Crkvi

 

Pitanje uloge laika unutar Crkve pripada središnjici Congarove ekleziologije. On primjećuje kako je kršćansko društvo od zajednice jednakih s vremenom postalo hijerarhijski ustrojeno. Takav piramidalni oblik Crkve čije dno čine tjelesni i oženjeni, a gornji uski dio redovnici i svećenici nije najtočnije odgovarao stvarnosti prvotnog modela. Congar navodi kako je se do koncila Crkva shvaćala kao društvo nejednakih, u kojem je Bog odredio jedne da zapovijedaju, a druge da slušaju: ovi su klerici, a oni laici.1 Uviđanjem tog problema nametnula se potreba za prihvaćanjem veće prisutnosti vjernika laika koji su zauzimali mjesta u društvima koja su se bavila apostolatom.

Opširnije:S Crkvom, u Crkvi i za Crkvu – III. dio

Intervju s Učiteljem reda

2016.06.10.Bruno.01

„Poslani propovijedati evanđelje i Božje milosrđe“

2016.10.06.Bruno.02Poštovani Učitelju Reda, možete li nam za početak reći koja Vam je grana kršćanske teologije omiljena i zašto?

O. CADORE: Ja sam moralni teolog i stoga preferiram ovo polje teologije. Moralna je teologija put promatranja, kontemplacije i učenja ljudskoga morala. Držim kako je ljudska moralnost dobar put prema shvaćanju nečega kao što su čuda stvaranja. Jedan je francuski filozof rekao kako je plod čudesna stvaranja zapravo stvaranje ljudskoga bića kao moralna bića, što je u konačnici točno. Sposobnost ljudskoga bića jest da razluči i odluči se za ono što je dobro i korisno za čovječanstvo od onoga što je loše, kako bi postao cjelovita ljudska moralna osoba.

Opširnije:Intervju s Učiteljem reda

S Crkvom, u Crkvi i za Crkvu – II. dio

2016.05.11.Yves.01

Djelovanje na Drugom vatikanskom koncilu i postkoncilsko razdoblje

 

Djelovanje na Drugom vatikanskom koncilu

 

Između svezaka u privatnoj biblioteci pape Ivana XXIII., bila je otkrivena kopija Congarove knjige, Istinita i lažna reforma u Crkvi, ispisana bilješkama papinim vlastitim rukopisom. Prema dominikancu fr. Paulu Philibertu, stručnjaku za II. Vatikanski koncil, za tu knjigu se može reći kako je poslužila papi kao inspiracija za sazivanje koncila. Razlog za takvo mišljenje nalazimo u završetku knjige u kojem Congar izjavljuje da je najsigurniji način preko kojeg je moguće doći do stvarne reforme u Crkvi upravo sazivanje ekumenskog koncila.1

Opširnije:S Crkvom, u Crkvi i za Crkvu – II. dio

Svjedočanstvo i mučenička smrt sv. Petra Veronskog

2016.06.04.Veronski.01

 

Dana 4. lipnja slavimo spomendan sv. Petra Veronskog. Rođen je u talijanskom gradu Veroni krajem 12. st., od roditelja manihejaca. Početke naobrazbe stekao je u katoličkoj školi rodnoga grada, a kao mladić otišao je studirati u stari sveučilišni grad Bolognu.

Opširnije:Svjedočanstvo i mučenička smrt sv. Petra Veronskog

S Crkvom, u Crkvi i za Crkvu - I. dio

2016.05.04.Congar.01

 

Mladenaštvo, formacija, predkoncilsko razdoblje

 

Yves Congar rođen je 13. travnja 1904. u Sedanu, blizu belgijske granice u tipičnoj katoličkoj obitelji. Na krštenju dobiva ime Georges Yves. U Reimsu pohađa malo sjemenište te se potom 1921. odlučuje na ulazak karmelićansko sjemenište u Parizu. U kratkom periodu Congar se kao mladić približava francuskom nacionalističkom pokretu Action française, koji se zalagao za monarhizam no napušta ga poslije osude od strane Pija XI. On samo potvrđuje rezerviranost i intuiciju svoga prethodnika na čelu Katoličke Crkve. Naime, sam Pio X. ukazivao je na nacionalističke devijacije pokreta i nikako nije mogao prihvatiti ideju primata politike u odnosu na Crkvu.

 

Opširnije:S Crkvom, u Crkvi i za Crkvu - I. dio

Spomen na prijenos tijela svetog oca Dominika

2016.05.24.prijenos.01

 

Danas dominikanska zajednica slavi spomen na dan kada je tijelo sv. Dominika iz groba prenešeno u novu mramornu grobnicu. Sveti otac Dominik je želio i izrazito je zatražio da bude pokopan pod nogama braće. Tako su se braća i ponašala, kada bi netko donio zavjetni dar na grob kao zahvalu za ozdravljenje, braća bi to sakrili, tako i sa cvijećem kojeg su ljudi donosili na grob. No, tadašnji papa Grgur IX. zatražio je da se njegovo tijelo iskopa i položi u mramorni grob, kako bi ljudi mogli moliti zagovor sveca, i zahvaljivati Bogu na sv. Dominiku.

Opširnije:Spomen na prijenos tijela svetog oca Dominika

Nouvelle theologie (nova teologija) i dominikanska teološka škola Le Saulchoir

2016.04.18.teologija.01

 

Da bismo mogli govoriti o životu i teološkom radu velikih umova našega Reda, najprije moramo iznijeti na vidjelo kontekst u kojemu se sve odvijalo. 19. stoljeće bilo je vrijeme kako društveno-političkih tako i teoloških previranja. U kristologiji dolazi do zaokreta. Počelo se više proučavati povijesnog Isusa i njegovu ljudsku dimenziju jer su dogmatski članci eksplicitne kristologije postali daleki suvremenom čovjeku koji empiristički i znanstveno promatra stvarnost te dovodi u pitanje sve što nema čvrst povijesni temelj. U proučavanju Svetog Pisma do izražaja dolazi povijesno-kritička metoda egzegeze, pogotovo u protestantskim teološkim krugovima.

 

Opširnije:Nouvelle theologie (nova teologija) i dominikanska teološka škola Le Saulchoir