Čita li Bog znanstvenu fantastiku? - Dio V.

Cvjetovi zla (ili nije zlato sve što sja) - peti nastavak kolumne 'Čita li Bog znanstvenu fantastiku?'

2013.08.11.Cvjetovi.01 

Fantastika kao literarni žanr u osnovi pripada književnosti općenito, te ju možemo definirati kao specifičnu umjetničku formu unutar književne umjetnosti. Ne mislim ovdje negirati fantastici status umjetničke forme, niti se upuštati u kakvu opsežnu raspravu o umjetničkoj vrijednosti fantastike. Može se pronaći, zasigurno, jednak broj argumenata za i protiv umjetničke vrijednosti fantastike. Zasada, ovaj smjer razmišljanja smatram bespredmetnim, jer se izravno ne tiče svrhe ovoga teksta – ponuditi informacije i zaključke glede utjecaja fantastike na čovjeka, kako evangelizirati fantasy fanove, a time i samu fantastiku. U svjetlu ovoga cilja, koji uvijek nastojim držati na umu dok pišem ove članke, moja konkretna briga glede fantastike kao umjetnosti u ovom članku jest njen nesumnjiv utjecaj na čovjekovu ljestvicu vrijednosti.

2013.08.11.Cvjetovi.02

 

Književnost vremenski dulje, opsežnije, intenzivnije i dublje oblikuje i utječe na čovjeka nego svi ostali mediji koji su mu na raspolaganju: novine, časopisi, radio, televizija, pa čak i Internet. Kroz knjige struji taj moćni, a opet nevidljivi tok ideja, uvjerenja i životnih filozofija – rijeka najboljeg od ljudskog duha koja dotiče i mijenja tolike umove i duše, povezuje ih i ujedinjuje kroz nepregledna prostranstva prostora i vremena.

 

Čitanje knjiga, smatram, uopće nije u krizi, ma koliko se činilo kako su knjige u posljednje vrijeme potiskivane, jer knjige po svojoj naravi ne teže toliko kvantiteti koliko kvaliteti. Jedan kvalitetno načitan pojedinac društveno je relevantniji i utjecajniji nego legija površnih konzumenata lifestyle časopisa. Kako je temelj čitavog žanra fantastike u svim njegovim oblicima zapravo čitanje i pisanje knjiga, sasvim je jasno koliki ogroman utjecaj fantastika, i ideje iznesene u fantasy literaturi, imaju na čitatelje.

 

Zašto je sad toliki problem u tome što fantastika kao umjetnost utječe na svoje konzumente? Svaki oblik i vid ljudskog djelovanja, svaki aspekt ljudskog života, podložan je moralnome sudu – prosudbi je li što na dobro ili zlo, u smislu je li u skladu s Božanskom Voljom za čovjeka, za čovjekovu usmjerenost prema Ljubavi koja jedina jest. No, mnogi danas zastupaju stav kako je umjetnost izuzeta od svakog moralnog suda na osnovi argumenta kako je konačni smisao i svrha umjetnosti utjeloviti, prikazati Lijepo. A kako se ljepota prvenstveno nalazi u formi, ne u sadržaju, i kako je sam ideal Lijepog, metafizički gledano, transcendental, odnosno, vlastita oznaka Božanskog (uz Istinu i Jednost) – onda je umjetnost iznad bilo kojeg moralnog suda, jer umjetnost poput Boga transcendira moral i nije mu podložna.

 2013.08.11.Cvjetovi.03

Ovaj argument se očito oslanja na neopipljive pojmove 'ideala' i 'forme' kako bi legitimizirao nedodirljivost umjetnosti. Promatrajući stvari na takav način može se pričiniti kako uistinu i jest tako, kako umjetnost nije podložna moralnom sudu. Ali u svakodnevici, u pravome svijetu, pitanja ideala i forme nisu ništa više od riječi u vjetru. Tek manji broj obrazovanih pojedinaca danas će obraćati pažnju na formu nekog umjetničkog djela ili ideal kojem to umjetničko djelo teži. Većina će se uvijek prije koncentrirati na sadržaj djela, dok će sama forma uglavnom proći nezamijećenom ili će, u najbolju ruku, biti tek podsvjesno registriranom. Kad bi umjetnost uistinu bila toliko iznad kala ljudske svakodnevice, bi li onda vukla inspiraciju iz sadržaja ljudskog života? Bi li bila toliko moćan kritičar društvenih fenomena i kretanja?

 

Niti jedan od dva iznesena stava nije ispravan, jer koncentrirati se samo na formu ili samo na sadržaj ne predstavlja uravnotežen i objektivan pogled na umjetnost. No, moj cilj nije poput na vjetrenjače jurišajućeg don Quijotea tobože ispravljati sve zablude , krive predodžbe i nepravde ovoga svijeta. Ljudi danas na umjetnost gledaju čisto konzumeristički fokusirajući se isključivo na sadržaj. Pitanje koje me zanima je utjecaj sadržaja fantastike na ljestvicu vrijednosti i moralnost čitatelja.

 

2013.08.11.Cvjetovi.04Budući da je fantastika sastavni dio književnosti nužno se na nju odražavaju i pomodni trendovi koji utječu na književnost, koja poput sve umjetnosti djeluje kao barometar glede raspoloženja i stanja društva. Tako i u fantastici imamo jasno prikazano samoljublje, sebičnost i nepoštivanje ljudskog dostojanstva kojima smo svakodnevno svjedoci u diljem svijeta.

 

Tako je, na primjer, lako vidjeti razlike u djelima fantastike otprije, recimo, pola stoljeća kao što je klasik 'Gospodar prstenova' J.R.R. Tolkiena i današnji bestseller poput G.R.R. Martinova 'Pjesma Leda i Vatre'. Dok u Gospodaru prstenova imamo naglašene vrijednosti poput vjernosti u ljubavi i prijateljstvu, čuvanje čednosti do braka, te bezvremena vrijednost obiteljskog života, Martinova 'Pjesma Leda i Vatre' počinje s prikazom sretne obitelji koju se sistematski uništava i razara kroz sve susljedne nastavke serijala svim mogućim sredstvima. Ni u jednom nastavku serijala ne manjka eksplicitnih opisa nasilja, a time i raznih seksualnih devijacija poput incesta, te seksualnog nasilja i zločina poput silovanja.

 2013.08.11.Cvjetovi.05

Ovdje se sad vraćam na početak i razmišljanje o 'nedodirljivosti' umjetnosti. Mnogi obožavatelji fantastike reagirali bi ljutnjom i nadasve negativno na ovakvu kritiku Martinovog djela. Njihova argumentacija bi se u konačnici svela na esteticizam i status tobožnje nedodirljivosti Pjesma Leda i Vatre, jer je književno, odnosno, umjetničko djelo. Kada se estetika i pitanje Lijepog promatraju odvojeno od konteksta ljudskog života onda ju se stavlja iznad moralnog suda što u praksi zapravo znači da pisci, i umjetnici općenito, mogu raditi što god žele i sablažnjavati javnost odričući se svake odgovornosti dok god zadovoljavaju kriterij umjetničke forme u svojim kreacijama. Po meni, ovo je još samo jedan oblik oholosti, jer umjetnik u ime ispraznog ideala Lijepog, kojeg pretvara u idola vlastitih hirova i želja, niječe Boga i sebe pokušava postaviti na Božje mjesto.

 

2013.08.11.Cvjetovi.06Kao kršćanima, u svim aspektima našeg života, najveća nam je vrijednost Bog i stremljenje ka Bogu u svemu. Kršćanski moral u cijelosti je usmjeren ka približavanju čovjeka k Bogu kroz svetost života. Ovdje pod kršćanskim moralom ne mislim na zabrane, zapovijedi i osude grešnog ponašanja, nego na pozitivne odredbe, upute i smjernice koje su usavršene kroz stoljeća kako bi svatko mogao postati prijateljem Božjim.  Govorim o krepostima koje su čvrsti stavovi, stalna raspoloženja i trajne savršenosti razuma i volje što su plodovi i klice moralno dobrih čina; one pripravljaju sve moći ljudskog bića za zajedništvo s Božanskom Ljubavi. One daju vlast nad sobom za moralno dobar život. Krepostan je čovjek onaj koji slobodno čini dobro.

 2013.08.11.Cvjetovi.07

Ako je nama, kao kršćanima, vrhunska vrijednost naš odnos, bliskost s Bogom, onda je naša dužnost, pod svaku cijenu i na svaki način zaštiti tu našu vezu s Stvoriteljem i Spasiteljem svijeta, te zaštiti kreposti koje nas drže blizu Bogu. I zato ne možemo šutjeti i trpjeti degenerativan utjecaj na naše kreposti, bilo individualne kreposti svakog pojedinca bilo zajedničke kreposti zajednice, pa ni od umjetnosti, pogotovo ne književnosti (znači, uključujući i fantastiku), koja je u stanju najpotentnije zasaditi nove ideje u ljudski duh, bilo na dobrobit ili štetu čovjeka. Kada se radi o Bogu, ništa nije izuzeto suda je li što po njegovoj Volji ili ne, pa ni umjetnička ideologija Lijepog, jer On je stvorio i Ljepotu!

 

Fr. Mirko Vlk OP